Inače, glavnu kontrolu stanja opasnosti od požara na terenu imao je gradski dimnjačar.On je barem šest puta godišnje trebao obići sve kuće u gradu i prijaviti sve nepravilnosti kao i sve opasnosti. Gradske vlasti su, na njegovu prijavu, tada određivale što treba isparviti ili zabranjivali uporabu.

1828. Znak za požar – topovski pucnji s kaštela

Sljedeći važniji dokument sačuvao nam se iz tog doba. Riječ je o Raspisu Tršćanskog magistrata br.8992 od 11.listopada 1828. u kojemu se utvrđuje da se IX. članak Pravilnika o požarima od 30.ožujka 1826. ima vladarskom voljom smatrati istovjetnim članku 7. od 31.prosinca 1817.s obziroma na broj i učestalost čišćenaj dimnjaka.Običnim riječima kazano , to znači da se obični dimnjaci normalnih peći imaju čistiti svaki mjesec, oni pak gdje je plamen intezivniji svaka dva tjedna, te na koncu dimnjaci zanatlija koji intezivno koriste plamen, svakih osam dana.
I drugi takav raspis, br.784 od 18.velače 1830., izdan je za Trst, ali vrijedio je i u Rijeci. U njemu se propisuje da se znak za uzbunu kod požara daje pucnjevima iz topa s kaštela, što se u doba bure ponavlja svake 2 minute, tako dugo dok se bubnjanjem alarma nije proširio kroz cijeli grad. Ako pak požar prvi spaze sa carskog lučkog čuvarskog broda, prije nego li su ispaljeni topovski pucnji s kaštela ili počelo bubnjanje u gradu, oni s broda oglasit će se pucnjevima topa najvećeg kalibra, također u razmacima od 2 minute , tako dugo dok se ne oglasi top s kaštela.

1841.povjerenici za požar u gradskim četvrtima

Godine 1841., 19.svibnja, donesena je i oglašena nova verzija " Pravilnika o požarima", koje se donekle razlikuje od "Pravilnika" donešenog 1802.još pod guvernerom Klobusiczkim. Velika novost su povijerenici za požare u gradskim četvrtima, kojima je dužnost da u pratnji nižih gradskih službenika u proljeće i jesen obiđu sve zgrade u svom kvartu i pregledaju ložišta, te izvijeste gradski magistrat o svim nepravilnostima i svojim prijedlozima. Na koncu, najveće su novosti u organizacijskom smislu i preventivi. Grad Rijeka podijeljen je na šest područja: Pošta ( danas Trg Republike Hrvatske i Radio Rijeka ), Fiumara, Uznesenja Marijina, sv.Jerolim, Brajda te Mlinovi( od Školjića do Zvira ).Svako tromjesečje bit će držane vjezbe zanatlija u gašenju požara, da bi svaki znao što mu je činiti kada se pojavi potreba.

1859. Završava " predvatrogasni" period

Revolucionarno doba 1848. Donijelo je u Rijeci promjenu vlasti, tako da je hrvatski ban postao ujedno i riječki guverner, a na širem planu, u cijeloj carevini nastupilo je doba apsolutizma. To je uzrokovalo ponovnu stagnaciju u Rijci, budući da su sve ioli važne odluke donešene centralno, i u gradu je zavladalo određeno mrtvilo. To je, vjerojatno razlog da sljedeći važniji dokument imamo tek iz 1859.godine, a opet je riječ o "Pravilniku o požarima". Tako je završio period koji bismo mogli nazvati predvatrogastvom, jer već te iste 1859.polako sazrijeva spoznaja da je sustav zaštite od požara previše zahtijevan da bi ga se prepustilo nestručnim osobama i improvizacijama.
Godine 1859.nabavljena je prva hidraulična pumpa za gašenje požara. Magistrat kupuje novu pumpu za gašenje požara od tvornice strojeva Wilhelma Knausta iz Beča.