Sažetak

Požari nafte i njenih derivata, požari u pogonima za preradu nafte i njenih derivata, odnosno vatrogasnim žargonom rečeno – rafinerijski požari vatrogascima su zanimljivi s nekoliko aspekata. Takvi incidenti zanimljivi su i medijima, odnosno novinarima koji u potrazi za informacijom i izvješćem ne biraju načine kako bi došli do odgovora na pitanja koja zanimaju javnost. Tom prilikom ugrožavaju svoju sigurnost pa stvaraju dodatne probleme gasiteljima. Posljednjih desetak godina takvi su incidenti rijetki, izuzev onih koji su se zbili tijekom ratnih djelovanja. Razlog tome leži dobro organiziranoj preventivi koja je poduzeta nakon niza događaja koji su se dogodili u spomenutim postrojenjima. Kad je riječ o preventivi važno je spomenuti nužnost pravilnog rukovanja i skladištenja na najvišoj razini sigurnosti. Dogodi li se požar, važan je pravilan postupak vatrogasne postrojbe, bilo industrijske (gospodarske), ili gradske (javne) te unaprijed odrediti plan zajedničkog djelovanja kako bi se izbjegle ljudske žrtve i smanjile štete na materijalnim dobrima. Da bi se postigli takvi rezultati važno je upoznati interventno osoblje sa opasnostima prilikom izbijanja, te o postupcima za pravilno gašenje.

Uvod (1/10)

Ovaj rad nije zamišljen kao nastavni materijal već služi informiranju. Uvažavajući stručnost kadrova koji nazoče skupu, baziran je na informiranju i isticanju potrebnih elemenata i saznanja, koja vode ka većoj učinkovitosti vatrogasnih postrojbi koje djeluju u saniranju jednog požarnog događaja ovog tipa. Nerijetko se događa da ovakvi akcidenti eskaliraju u neželjenom pravcu, te je potrebno unaprijed znati na koji ćemo ih način sanirati, odnosno kako djelovati da bi smo ih stavili pod nadzor. Ovaj rad obrađuje isključivo požare ugljikovodika uskladištene u spremnicima pri atmosferskom tlaku. Ne spominju se postrojenja za preradu, kao ni plinovi ili kemijski spojevi.

1. GORIVA TVAR

1.1 Osnovne značajke

Sirova nafta u rafinerijskim postrojenjima biva prerađena u čitavu paletu proizvoda, odnosno derivata. Osobine zbog kojih i koristimo naftne derivate vrlo izraženi su i prilikom požara. Zapaljive tekućine su tvari koje nemaju stalan oblik već poprimaju oblik spremnika u kojoj se nalaze. U ovu skupinu ubrajamo tekućine ili smjese tekućina koje se nalaze na maximalnoj temperaturi od 20° C, u tekućem stanju i pri temperaturi od 50° C tlak para od 300kPa (3 bara), a plamište im je na najviše 61° C. U ovom slučaju riječ je o ugljikovodicima ili sirovoj nafti. Po klasifikaciji požara i načinu gorenja spadaju u klasu „B“. Već su spomenute neke definicije, a znamo od ranije da tekućine ne gore već gore njihove pare na račun kemijskih reakcija koje se događaju u plamenu pri reakciji s kisikom. Po NFPA standardima tekućine možemo u odnosu na plamište podijeliti:

I Klasa – kojima je plamište ‹ 37° C
II Klasa – kojima je plamište › 37° C
III Klasa – kojima je plamište na ili › 60° C

Podsjetimo, plamište je najniža temperatura na koji se iznad zapaljive tekućine stvori dovoljno parne faze koja se pod utjecajem izvora paljenja može zapaliti. Kod nas važe druge klasifikacije;

Klasa I – plamište ‹ 38° C koja se dalje dijeli u tri podskupine:
          I A – čija je temperatura plamišta ‹ 23° C a vrelište ‹ 38° C
          I B – čija je temperatura plamišta ‹ 23° C a vrelište › 38° C
          I C – čija je temperatura plamišta od 23° C do 38° C
Klasa II – čija je temperatura plamišta od 38° C do 60° C
Klasa III – čija je temperatura plamišta 60° C › a koju dijelimo na
          III A - čija je temperatura plamišta od 60° C do 93° C
          III B - čija je temperatura plamišta od 93° C i više

Iako plamište klasa II i III izgleda relativno visoko, pri požarima su izložene zagrijavanju te je opasnost od širenja požara itekako prisutna. Podsjetimo da je gustoća para omjer težine određenog volumena para tekućine i suhog zraka prilikom iste temperature i tlaka: Zrak – 1 Benzin – 3 – 4 Iz prethodnog možemo zaključiti da prilikom izlijevanja pare zapaljivih tekućina mogu daleko stići budući su teže od zraka, a tome ugroziti široko područje.

>>>>>